{"id":249,"date":"2024-02-05T12:50:22","date_gmt":"2024-02-05T12:50:22","guid":{"rendered":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/wordpress\/index.php\/2024\/02\/05\/kratka-povijest-najstarijeg-zanata-loncarstva\/"},"modified":"2024-02-05T12:50:22","modified_gmt":"2024-02-05T12:50:22","slug":"kratka-povijest-najstarijeg-zanata-loncarstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/2024\/02\/05\/kratka-povijest-najstarijeg-zanata-loncarstva\/","title":{"rendered":"Kratka povijest lon\u010darstva"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

Lon\u010darstvo je na\u0161 najstariji zanat. U prapovijesti se najvjerojatnije voda nosila u pletenim ko\u0161arama oblo\u017eenim rije\u010dnom glinom. Ljudi su shvatili da glina nakon su\u0161enja zadr\u017ei oblik ko\u0161are. Kada su te ko\u0161are zavr\u0161ile blizu vatre i pepela, poslale su \u010dvrste.<\/p>\n

<\/p>\n

U vremenu od oko 400 godina prije Krista, zemljano posu\u0111e se izra\u0111ivalo na lon\u010darskom kolu u mnogim dijelovima svijeta. Egip\u0107ani<\/strong> su \u010dak pravili pe\u0107i za pe\u010denje svojih glinenih posuda. Gotove su glinene predmete trljali glatkim kamenom kako bi postali sjajniji. Oko 100 godina prije Krista ljudi su nau\u010dili glinene predmete premazivati nekom vrstom glazure od kvarca, sode i minerala.\u00a0Uporaba kalupa pri oblikovanju zapo\u010dela je u Gr\u010dkoj, a bila je unaprije\u0111ena u Rimu tijekom I.\u00a0tisu\u0107lje\u0107a\u00a0pr.\u00a0Kr.<\/span><\/p>\n

Anti\u010dke Gr\u010dke<\/strong>\u00a0vaze su vrlo su cijenjene zbog oblika i ukrasa. Gracioznih linija i oblika one govore o na\u0161oj \u017eelji za ljepotom. Keramiku su ukra\u0161avali slikama svakodnevnog \u017eivota ljudi i pri\u010dama o njihovim bogovima, bo\u017eicama i herojima. Na vazama s crvenim figurama pozadina je obojena crnom bojom, a figurama je ostavljena prirodna crvena boja gline. Ponekad su boje bile obrnute. Slika ispod pokazuje nevjerojatno gr\u010dko posu\u0111e iz 640 godine prije Krista.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Oko sredine 13. stolje\u0107a njema\u010dki<\/strong> lon\u010dari po\u010deli su proizvoditi kameninu. Ta se keramika izra\u0111ivala od finije gline i pekla na vi\u0161oj temperaturi nego zemljano posu\u0111e. Kamenina je bila \u017eutosme\u0111e ili sive boje, \u010dvrsta i prirodno neporozna.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Lagani, prozirni porculan prvi put je proizveden u Kini<\/strong>\u00a0<\/strong>za dinastije Tang (618\u2013907).\u00a0<\/span>Porculan se izra\u0111ivao od vrlo plasti\u010dne i \u010diste gline zvane kaolin. \u0160arena dekoracija porculana postignuta je pe\u010denjem svake boje pojedina\u010dno nakon nano\u0161enja. Ovo osjetljivo porculansko posu\u0111e i figurice bile su tra\u017eene diljem Europe. Slika ispod pokazuje kinesko posu\u0111e dinastije Yuan iz 14. stolje\u0107a. U svojim nastojanjima da otkriju tajnu sastava kineskog porculana, europski i drugi azijski lon\u010dari razvili su mnoge varijacije u svojim tehnikama glaziranja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Raku tehnika je posebna izrade keramike. Propucana glazura raku kermike potje\u010de iz Japana<\/strong> gdje su se zdjele za \u010daj ru\u010dno modelirale od vrlo grube gline. Donja posuda prikazuje tu tehniku izrade iz 17. stolje\u0107a.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Krajem 16. stolje\u0107a, trgova\u010dki put kroz Manilu donio je keramiku iz Kine u Europu.<\/p>\n

U Hrvatskoj<\/strong> su prvi kerami\u010dki proizvodi vezani uz ranoneoliti\u010dku star\u010deva\u010dku kulturu (VII. do VI.\u00a0tisu\u0107lje\u0107e\u00a0pr.\u00a0Kr.) u sjevernim podru\u010djima i impressokerami\u010dku kulturu (VII. do VI.\u00a0tisu\u0107lje\u0107e\u00a0pr.\u00a0Kr.) na jadranskoj obali i u njezinu zale\u0111u. Obje se odlikuju jednostavnim, zatvorenim okruglim posudama, uglavnom pe\u010denima oksidacijskim postupkom, \u0161to je davalo crvenkaste, \u017eu\u0107kaste i oker tonove. No, dok je star\u010deva\u010dka keramika svoje posude ukra\u0161avala i slikanim motivima, jadranska impressokerami\u010dka kultura koristila se isklju\u010divo utiskivanim i ubadanim ukrasima (osobito otiskivanjem ruba \u0161koljke).\u00a0<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

Kerami\u010dki vr\u010d iz\u00a0neoliti\u010dkog naselja star\u010deva\u010dke kulture (Zadubravlje kod Slavonskog Broda)<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lon\u010darstvo je na\u0161 najstariji zanat. U prapovijesti se najvjerojatnije voda nosila u pletenim ko\u0161arama oblo\u017eenim rije\u010dnom glinom. Ljudi su shvatili da glina nakon su\u0161enja zadr\u017ei oblik ko\u0161are. Kada su te ko\u0161are zavr\u0161ile blizu vatre i pepela, poslale su \u010dvrste.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":243,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-249","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog-zona"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=249"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ateljepetrinja.eu\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}